Uzimanje uzoraka otpada za utvrđivanje sastava obavljeno je u ljetnom i zimskom razdoblju, otpočelo je ponedjeljkom i trajalo je cijeli radni tjedan pri čemu su bili obuhvaćeni svi dijelovi gradova Splita, Kaštela i Solina u kojima otpad skuplja i dovozi na odlagalište "Karepovac" poduzeće "Čistoća" iz Splita. Rad na sortiranju bio je koordiniran sa svakodnevnim praćenjem programa skupljanja otpada i vaganjima radi dobivanja što točnijih i reprezentativnijih podataka.

Ispitivanje sastava otpada obavljeno je na stroju za sortiranje otpada (“sortirka”) postavljenom na reciklažnom dvorštu na odlagalištu "Karepovac" u ljetnom razdoblju i u krugu poduzeća, dijelu za tehničko održavanje vozila i opreme u zimskom razdoblju. Samo ispitivanje sastava obavljeno je uz stručno vođenje od strane projektanata i radnika komunalnog poduzeća "Čistoća" osposobljenih za sortiranje. Stručni nadzor, kao i sam rad u pojedinim fazama, obavljali su projektanti, odnosno nositelj izrade ovog elaborata.

Sortiranje otpada nastavilo se na način da se otpad ubacuje u "sortirku", tj. elektromotorom pokretani bubanj - sito s otvorima promjera 40 mm. Kroz te otvore propadao je otpad manji od 40 mm, tzv. “sitnica”, dok se na posebnom stolu ručno sortirao otpad krupniji od 40 mm. Sav otpad krupniji od 40 mm koji je pao na stol bio je ručno sortiran. Svaka od isortiranih komopnenti je vagana (utvrđivanje težine) i evidentirana te se na kraju svakog isortiranog uzorka – utvrdila ukupna količina, kao i težina svake izdvojene komopnente. Na temelju ukupne težine isortiranog uzorka i težine izdvojenih komponenti izračunavao se težinski sastav u postocima.

Prilikom sortiranja vodilo se računa o čistoći materijala koji su se ručno sortirali. Najčešće moguće primjese čistim komponentama otpada su vlaga, prašina i organski kuhinjski otpad, a sve tri navedene najčešće pomiješane onečišćuju neke komponente, kao npr. papir, plastične vrećice, plastični ambalažni otpad, tekstil i dr.

Na temelju provedenog sortiranja komunalnog otpada za ljetno i zimsko razdoblje te prikupljenih podataka od ovlaštenih osoba iz komunalnog poduzeća Čistoća d.o.o. iz Splita, može se ustvrditi sljedeće:

• najzastupljenija komponenta komunalnog otpada je prosijani ostatak manji od 40 mm sa srednjim masenim udjelom područja od 27,2% od čega je oko 85% biorazgradljiva komponenta
• papir i karton druga je po zastupljenosti komponenta (18,8%) koja je veća od očekivanih vrijednosti
• organski otpad iz kuhinje i od čišćenja vrtova s udjelom oko 17,2% treća je po zastupljenosti i nešto je veća od prosjeka
• udio plastike (folijarne, tvrde i PET ambalaže) od 15,6% veći je od prosječnih vrijednosti što se je u skladu s trendovima porasta zastupljenosti plastične ambalaže
• broj organiziranih dovoza komunalnog otpada vozilom za skupljanje smeća tzv. smećarom je 1-2 ture na dan
• količina komunalnog otpada koja se organizirano od strane Čistoće iz Splita dovozi na odlagalište "Karepovac" procjenjuje se na oko 76.780 t/god, a količina proizvodnog otpada dovezenog u sklopu redovnog organiziranog skupljanja komunalnog otpada procjenjuje se na oko 12.120 t/god
• obuhvatnost stalnog stanovništva organiziranim odvozom otpada na predmetnom području iznosi oko 91%
• specifična količina komunalnog otpada i sličnog otpada komunalnom od stalnog stanovništva područja obuhvaćenog organiziranim odvozom otpada iznosi 0,87 kg/st/dan

Samo odlagalište je uglavnom gorilo i na odlagalištu se uglavnom nalazi izgorjeli otpad (pepeo i zemlja koja je služila za gašenje požara). Izgorio je uglavnom sav gorivi dio otpada. Industrija uglavnom nije radila ili je radila s vrlo malim kapacitetom. Izvršene analize ukazuju da se količine pojedinih vrsta otpadaka kao i njihova svojstva razlikuju od regije do regije, a naročite oscilacije pokazuju zavisnost o godišnjim dobima.

Ispitivanja količina, vrsta i osnovnih svojstava otpadaka vrše se za područje Grada već duže vrijeme, međutim analize fizikalno-kemijskih svojstava otpadaka su nedostatne da bi se na temelju istog mogli donositi neki opći zaključci. Treba napomenuti da su u toku dugoročna ispitivanja svojstava kao i količina i vrsta otpadaka. Iz tog razloga u nekim segmentima, pri razmatranju svojstava komunalnih otpadaka kao i iznašanju prednosti i mana sustava za zbrinjavanje, koristiti će se i rezultati nekih analiza vršenih u svijetu.

Količinu, sastav i svojstva otpada treba u budućnosti sagledavati u jednom cjelovitom sustavu gospodarenja otpacima na području Županije, a od kojeg su neki segmenti u toku provedbe, a drugi u toku pripreme.

Ovdje se neće ulaziti u sveobuhvatnu analizu svojstava komunalnih otpadaka već će se samo iznijeti elementi iz kojih se može predvidjeti što se moglo dogoditi pri spaljivanju ili odlaganju otpada s obzirom da se isto vršilo nekontrolirano. Između ostalog to su:

• morfološki sastav otpada
• vlažnost otpada
• sadržaj pojedinih teških metala u otpadu.

Na osnovi posljednjih ispitivanja i proračuna sastava otpada pokazalo se da je učešće pojedinih komponenti slijedeće:

Utvrđena je i vlažnost otpada koja varira od 20-60% s prosjekom od cca 35%.

Ispitivanja koja se sada provode ukazuju da u miješanom komunalnom otpadu ima cca 1-3% opasnog otpada kao što su: baterije, otpaci boja i lakova, lijekovi, kozmetika, određene vrste "bolničkih" otpadaka itd.

Mjerenja kakvoće zraka i emisija sumporovodika

U skladu s Zakonom o zaštiti zraka obavljena su mjerenja i analize kakvoće atmosfere. Opći parametri zagađenosti praćeni su automatski s analizom rezultata svakih 10 minuta. Rezultati mjerenja svih parametara pokazuju da u vrijeme mjerenja nije bilo prekoračenja zakonom propisanih vrijednosti pa se može očekivati da u najbližim naseljima kvaliteta zraka bude I kategorije. Povremeno koncentracije sumporovodika prelaze prag mirisa, pa je zbog navedenog izvršeno modeliranje.

Geotehnički istražni radovi

Za potrebe sanacije te poznavanja stanja odlagališta izvedeni su geotehnički istražni radovi te izvedba 3 pijezometra. Također je izvršeno i analiziranje tla iz bušotina kao i vode u Vranskom jezeru. Temeljem terenskih istražnih radova može se zaključiti da tlo ispod lokacije karakteriziraju ispucale vapnenačke stijene sa više ili manje ispune pukotina glinom. Istražnim radovima nije utvrđena pojava podzemnih voda. Izvršeno je i ispitivanje vode u Vranskom jezeru. Temeljem provedenih radova može se zaključiti da otpad nije u kontaktu s podzemnom vodom te da se sanacija može obaviti smanjivanjem površine na koju je odložen otpad kao i izradom samo površinskog vodonepropusnog sloja. Analiza voda u Vranskom jezeru ne ukazuje na zagađenje procjednim vodama s odlagališta, već običnim otpadnim vodma.

Analiza komunalnog otpada s lokacije

U skladu s Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom uzeti su uzorci otpada s lokacije te je sastav eluata analiziran u laboratoriju. Uzeta su 3 miješana uzorka izgorjelog i odležalog otpada. Iz analiza se vidi da se radi uglavnom o inertnom otpadu koji se skoro u potpunosti razgradio. I koncentracije teških metala su ispod granice za odlagalište II kategorije na koje se odlaže inertni otpad. Jedino na jednom uzorku je ukupni organski ugljik bio iznad dozvoljene granice za odlagalište inertnog materijala.

Procjena količine komunalnog otpada i proizvodnog otpada sličnih svojstava komunalnom otpadu na području grada Slavonskog Broda, bila je omogućena na temelju podataka kojima raspolaže komunalno poduzeće "Komunalac" d.o.o. iz Slavonskog Broda te iz postojećih statističkih podataka i anketa o količinama otpada. Procjena godišnje količine otpada provela se za posljednju cjelovitu kalendarsku godinu, tj. 2004. godinu.

Količina komunalnog otpada koja je odložena u 2004. godini procijenjena je na temelju podataka o vrsti i broju vozila za skupljanje otpada te njihovom broju dovoza na odlagalište.

Ukupan broj dovoza, tura vozila komunalnih poduzeća na odlagalište "Vijuš-JUG" u 2004. godini iznosio je 13.245 dovoza. Procjenjuje se da je iste godine na analiziranom području stvoreno cca 13.177 tona, od čega se – prema procjeni – na prikupljeno od lokalnog stanovništva odnosi 12.954 tona.

Na bazi ovih podataka, izračunata je specifična količina komunalnog otpada koja se stvara na analiziranom području po stanovniku obuhvaćenom organiziranim odvozom za 2004. godinu, a koja je iznosila:

specifična količina= 12.954 tona x 1.000/(55.320 stanovnik x 365 dana) = 0,642 kg/st./dan

Procijenjena specifična količina otpada u okvirima je prosječnih vrijednosti područja sličnih karakteristika. Očekuje se da će s godinama doći do povećanja specifične količine otpada porastom životnog standarda.

Na području grada Slavonskog Broda procjenjuje se da je u 2004. godini na odlagalište otpada "Vijuš-JUG" dovezeno cca 4.425 t proizvodnog neopasnog otpada. U nekim poduzećima javljaju se i manje količine opasnog otpada, koji poduzeća skladište unutar svojeg kruga i rješavaju u suradnji s drugim poduzećima, koja se bave zbrinjavanjem takve vrste otpada.

Na kraju iznosi se procijenjena ukupna količina otpada koja je nastala u 2004. godini:

U navedenim količinama nisu uključene količine otpadnog građevinskog otpada koji se ne skuplja u redovnom odvozu komunalnih poduzeća.

Kod proračuna raspoloživog prostora na lokaciji odlagališta otpada dokazano je sljedeće: vrijednost kumulativne količine otpada u 2010. godini, bez slijeganja, reciklaže i prekrivnog materijala, u iznosu od cca 160.500 m3 bit će manja za intenzitet slijeganja odlagališta pod utjecajem težine gornjih slojeva na niže slojeve u kojima se odvijaju procesi mikrobiološke razgradnje, ali aktivnostima vezanim uz reciklažu otpada. U tom slučaju vrijednost kumulativne količine otpada iznosi cca 151.000 m3. Na ovu količinu, međutim, treba količinski dodati cca 25 % za prekrivni materijal, što u konačnici ukazuje na to da se vrijednosti iz zadnje kolone u tablici 3.2/1 mogu koristiti za procjenu potrebnog prostora uz navedene ulazne podatke.

Teoretski potrebna površina baze tijela odlagališta za odlaganje komunalnog otpada, čiji se volumen uz vrijednost zbijanja od 0,75 t/m3 procjenjuje na cca 189.000m3, iznosi cca 55.000 m2. Raspoloživi slobodan volumen lokacije iznosi cca 190.000 m3, što znači da je površina na kojoj će se izvesti sanacija i privremeni nastavak odlaganja otpada za period do 5 godina dostatna.

Na ovoj lokaciji planira se odlaganje otpada još cca 5 godina (do kraja 2010. godine), do kada bi se trebalo realizirati regionalno odlagalište otpada. Nakon njegove izgradnje odlagalište "Vijuš-JUG" će se zatvoriti kao odlagalište I. kategorije i preuzet će drugu funkciju i to kao reciklažno dvorište, pretovarna stanica ili odlagalište II. kategorije. Sve količine otpada koje će nastajati u narednom razdoblju, prikazane u tablici 3.2/1, odlagat će se na regionalno odlagalište otpada. U slučaju da se u navedenom razdoblju ne izgradi regionalno odlagalište otpada, otpad koji nastaje na analiziranom.